Geslo države Surinam: Justitia-Pietas-Fides (Pravda-Pobožnost- Vjera)
- Surinam (ex Holandska Gvajana) je najmanja nezavisna država i nalazi se na sjeveru Južne Amerike.
- Ovo područje je tokom 16. Stoljeća bilo popularno među španjolskim, engleskim i francuskim istraživačima. Nakon toga perioda, osnivaju se kolonije u dolinama rijeka. Najstarija kolonija prema zapisima je Marshall Creek.
- 1863. godine Holanđani zvanično ukidaju robovlasnički sistem, iako je protekla decenija do potpunog ukidanja ropstva, odnosno do 1873. godine.
- Pred kraj II Englesko- Holandskog rata, Holanđani dobijaju kontrolu nad Surinamom sporazumom u Bredi, 31.07.1667. godine. Godine 1954. Holandska Gvajana postaje autonomna pokrajina Kraljevine Holandije.
- Predsjednik Dési Bouterse uspostavio je vojni režim i vladao državom 80ih godina prošloga stoljeća.Surinam je stekao nezavisnost 25. 11.1975. godine. Ustav Surinama je donešen 1987. godine. Narodna skupština (Nationaal Parlement) sastoji se od 51 zastupnika. Svakih 5 godina održavaju se parlamentarni izbori. Pravni sistem je preuzet od Kraljevine Holandije. Demokracija i demokratska vladavina uspostavljena je 1991. godine. Surinam je punopravna članica Karipske Zajednice od 1995 (CARICOM).
- Valuta u državi je surinamski dolar, a službeni i najrašireniji jezik je holandski. Dosta stanovništva koristi svoje matične jezike (Sranang Tongo,n’Djuga, javanski i drugi).
- Glavna ruda u Surinamu je boksit, što mu donosi preko 70% prihoda od izvoza i čini više od 15% BDP-a. Šećer, nafta i zlato su ostali važni izvozni proizvodi. Značajni proizvodi su škampi, riža i banane. Najznačajniji trgovački partneri su Kraljevina Holandija, SAD i države Karipskog otočja.
- Glavni grad Surinama je Paramaribo, a broj stanovnika u državi je oko 500.000 (popis iz 2004).
- Surinam se dijeli na dvije geografske regije: sjeverna, niska obalna regija gdje živi većina stanovništva i južna sa prašumom, koje ima oko 80% na teritoriju Surinama. Kako se nalazi u blizini Ekvatora, Surinam odlikuje tropska klima sa dva godišnja razdoblja padavina.
- 37% ukupnog stanovništva Surinama čine Istočni Indijci, t. Hindustani. Oni su potomci emigranata iz Indije, koji su naselili Surinam tokom 19. Stoljeća. Kreolci (miješavina bijele i crne rase) čine 31% stanovništva, a Javanci (iz bivše Holandske kolonije Indonezije) 15%. Potomci afričkih robova, Maronci čine 10% od ukupnog broja stanovnika. Hinduistička vjera je najzastupljenija, a islam i kršćanstvo su, također, zastupljeni. U Kraljevini Holadniji živi najveći broj Surinamaca.
magicandbeauty 